18 Sve postojeće religije preporučuju darežljivost, a osuđuju tvrdičluk i škrtost. Islam to posebno podvlači. On ide tako daleko da je određena davanja učinio obaveznim za svakog svog pripadnika; neka davanja su, opet, obavezna samo za bogate vjernike. Kako je, međutim, svako od ovih davanja u svojoj biti ipak i darežljivost, onda nije teško uočiti kako islamsko učenje gleda na ovo humano svojstvo, kako ga preporučuje, kako ga njeguje i vrednuje. I ovom prilikom ćemo se poslužiti hadisima, jer je u njima sadržana, ocjena, vrijednost i posljedice ovog svojstva.
Evo nekoliko takvih hadisa:
»Darežljiv čovjek je blizak Allahu dž. š., blizak narodu i blizak Dženetu, a daleko od Džehenema.
A škrtač je daleko ad Allaha dž. š., daleko od naroda i daleko od Dženeta, a blizak Džehenemu «.
»Sadaka poništava brojne grijehe kao što vatru poništava voda «
»Sadaka štiti i čuva čovjeka od sedamdeset nesreća «.
»Nije pravi vjernik ko pođe spavati sit, a zna da mu je komšija zanoćio gladan «

»Darežljivost je Dženetsko stablo čije grane dostižu na ovaj svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Dženet. Škrtost je, pak, Džehenemsko stablo čije grane dopiru na ovaj svijet, pa ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u Džehenem »
(»Binbir hadis«, br. 488).
Iz ovih hadisa vidimo da Islam izričito naređuje i upućuje na dobro, a sprečava zlo. Onome ko ispunjava Božje naređenje obećane su velike nagrade u vječnom životu (Ahiretu).

19»Ovo divno čovjekovo svojstvo, koje čini temelj islamskog vjerovanja, bezuslovno se mora naći u srcu i imanu svakog pravog muslimana i muslimanke, jer ga čuva od svih negativnih postupaka i u svakom trenutku ga upozorava da Allah dž. š. sve vidi«.. Kako je Kur'ani-kerim okvalifikovao bogobojaznost (vjera u Allaha dž. š.):
» A za one koji se budu bojali mjesta (na koje će doći pred) svoga Gospodara (i zbog toga se budu čuvali grijeha) postoji Dženet« (Rahman, 46).
» A onome koji bude strahovao od stajanja (pred) svojim Gospodarom i sebe sprečavao od pohIepe, tome je zaista Dženet sklonište « (Naziat, 40),
» Da li je onaj što zna da je čista istina ono što je tebi objavljeno od tvoga Gospodara (isti) kao onaj što je slijep? Samo pametni razmišljaju (primaju pouku) i oni koji izvršavaju obaveze prema Allahu dž, š. i ne krše ugovore, i oni koji čuvaju (poštuju, cijene) ono što je Allah naredio da se čuva i koji se boje svoga Gospodara i strepe pred teškim obračunom « (Rad, 19, 21).
»Allahu pada na seždu sve što je živo, na Nebesima i na Zemlji, i meleki (seždu čine) i oni koji se ne ohole, boje se svoga Gospadara (koji je sa Svojom moći) nad njima i rade ono što im se naređuje (Nahl, 49, 50). »Božje hramove popravlja i podiže samo onaj ko vjeruje u Allaha, Sudnji dan, klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim Allaha «. (Tevbe, 18).
Postoji i dobar broj hadisa koji govore o vjerovanju u Allaha dž. š. Evo samo nekoliko:
»Kada vjernikovo srce zastrepi od ljubavi prema Allahu dž. š. spadaju s njega grijesi kao lišće s drveća « (Ihjau-I-ulum, sv. 4 str. 165).

20Hadis Muhameda a.s. ,,Svaki je musliman dužan da se bar jednom sedmično okupa, da dobro opere glavu i cijelo tijelo”,
Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.godine, br 780.
21Po islamskom učenju čovjek može zarađivati nagradu, odnosno kaznu i odnosom prema samom sebi. Islam je posvetio veliku pažnju i čovjeku kao jedinki društva. On mu je otkrio i ponudio sve ono elementarno i glavno, ukazujući mu pri tom, sasvim jasno i realno, šta je dobro, a šta zlo, šta je pozitivno, a šta negativno, šta se nagrađuje, a šta kažnjava.
»Biti koristan i drugima i sebi - treba da bude stalna težnja svakog čovjeka, a da bi bio koristan i sebi i drugima on, prije svega, mora posjedovati dobru i plemenitu dušu i srce, mora svjesno i svim svojim snagama nastojati da svoje kompletno biće okiti plemenitim i pozitivnim svojstvima. Na taj način on će, prije ili kasnije, steći dobro, ispravno i pozitivno vladanje i ponašanje. Ukratko, ako njegov stav prema sebi i svojoj okolini bude takav, on će biti i u skladu sa islamskim učenjem. Kako učenje islama zadire u sve pore, u sve vidove Ijudskog života i djelovanja, ono je vremenom razvilo i posebnu nauku kojoj je cilj da čovjeka, u moralno-etičkom pogledu, što više usavrši, da od svakog pojedinca stvori samostalnu, svjesnu i zrelu ličnost koja će svojim osobinama, stremljenjima i djelovanjem, svojim načinom mišljenja i života, svjesno i u svakom trenutku, nastojati da bude korisna i pozitivna – i sebi i drugima. Sažeto rečeino: zadatak ovog učenja je da čovjek bude čovjek.«
Hadži- Derviš Spahić: Pouke o moralu i bogobojaznosti, Sarajevo 1988.god. str. 11.

Islam kao religija svim svojim učenjem stremi ka što savršenijem čovjeku, prvenstveno u moralno-etičkom smislu, nipošto ne zanemaruje tije!o. Naređujući umjerenost u jelu i piću, propisujući obavezan post u trajanju od mjesec dana, proglašavajući čistoću sastavnim dijelom vjerovanja, obavezujući na kupanje, kategorički zabranjujući konzumiranje alkohola u bilo kom vidu, dajući upute o kvalitetnoj ishrani, zabranjujući prostituciju, itd., posvjećuje veliku pažnju našem fizičkom zdravlju. Koliko mudrosti sadrže samo ove Muhamedove a. s. misli:
»Strahujem za ispravnost vjerovanja debelih osoba «
»Prestanite jesti kad vam je zalogaj najslađi!«
»Allahu je draži zdrav vjernik od bolesnog «.
»Sredina - to je ono najbolje«.

22 Jednim veoma popularnim hadisom o ambicioznosti se kaže:
»Radi za ovaj svijet kao do ćeš živjeti vječno, a radi za budući svijet kao da ćeš umrijeti sjutra «,
Ništa bolje od ovog hadisa ne objašnjava kakav treba do bude odnos čovjeka prema životu i smrti. Ovaj hadis je istinska realnost, veličanstven u svojoj mudrosti i jednostavnosti.

Učenost (pismenost) - borba protiv neznanja

Prvi zahtjev islama je učenost (obrazovanje). Objava Kur’ana počela je sa zapovijedom ,,Ikre!’’ (Uči!, Čitaj!). Pismenost (učenost) je osnovni i obavezni zahtjev pripadnicima islama, čega bi se trebali pridržavati.

Islamsko učenje je, na temelju ovog zahtjeva, postalo izvor, a islamski način života ambijent, za razvoj brojnih, naučnih disciplina, tehnike i tehnologije, od njegove pojave do danas. Na osnovu prilaza iz islamskog učenja, razvile su se i dostigle visok nivo, nauke: matematika, astronomija, geometrija, medicina, fizika, geografija i druge.

Tačna je tvrdnja da je neznanje (nepismenost) majka svakog zla i nesreće. Borba protiv neznanja, nepismenosti, zaostalosti, predstavlja ličnu obavezu svakog pojedinca i obavezu svake zajednice kao cjeline. ²³

Obrazovanje (školovanje) čovjeka je jedini način za iskorijenjavanje neznanja i nepismenosti. Pošto su Bošnjaci (Muslimani) veliki dio svoje istorije proveli u državama koje nijesu oni organizovali, obrazovanje kod njih je, dugo vremena, bilo zapostavljeno. Oni su se borili, da svojim duhom - narodnim stavralaštvom, ostvare vrlo visoke domete u narodnom stvaralaštvu. Primjera radi, ostvarenja u usmenoj narodnoj književnosti, muzici, arhitekturi i drugim oblastima stvaralaštva su takvog dometa, da se sa takvim stvaralaštvom ne mogu pohvaliti ni narodi koji su, u tim vremenima, imali prve univerzitete u Evropi.

Strpljivost

Ova osobina je jedna od temeljnih karakternih osobina Bošnjaka (Muslimana). Ona je propisana normama islamskog učenja i predstavlja jedan od osnovnih stubova uspješne ličnosti. Po ovom učenju strpljivost, iskrenost i bogobojaznost, čine skupinu osobenosti koje omogućavaju uspješan život svakog čovjeka. Na dobitku je svaka osoba koja se ovih osobina (bogobojaznost, strpljivost i iskrenost) pridržava i razvija ih, i sa njima usklađuje svoje životne norme. To se, danas, postiže i sa normama savremene nauke, tehnike i tehnologije, usklađenim sa normama islama.²⁴

Duhovitost

Kao jedna vrsta ukrasa, nekim pozitivnim osobinama ličnosti, dođe duhovitost. Ova osobina je bila prisutna kod Bošnjaka (Muslimana), kroz njihovu istoriju. Ona je kao lijek u mnogim situacijama, kada druge vrijednosti zataje. Duhovitost probuđuje uspalu mudrost, gaziluk, humanost. Ona je poželjna u svim životnim situacijama. Tamo gdje je duhovitost prisutna, tu je stanje spremno za pozitivne promjene. Ona prati sve sfere čovjekovog života, a bila je prisutna kod brojnih stvaralačkih ličnosti Bošnjaka (Muslimana), kroz istoriju. Vodeće ličnosti ovog naroda su posebno, posvećivale paznju duhovitosti, organizujući da ona bude stalno prisutna u njihovom životnom ambijentu. Posebno su se tome učili pojedinci, kako bi ovladali ovom vještinom, da bi se njome bavili kada bi se to od njih tražilo. Ona je bila njihovo zaduženje na dvorovima, letnjikovcima, svečanostima, susretima, sijelima, teferičima.

Samilost - saosjećanje

Ova osobina je vrlo visoko vrednovana u etici Bošnjka (Muslimana). Saosećanje sa ljudima, (pojedincima, narodima) koji su u neprilikama i teškoćama, obaveza je svakog čovjeka. Ova osobina je kod ovog naroda imala vrlo značajno mjesto u rangu pozitivnih (poželjnih) osobina.²⁵ Ona je potencirana i u drugim vjerskim monoteističkim učenjima. Samilost je, u islamskom učenju, potencirana ne samo prema ljudima, nego i prema ostalim živim bićima. ²⁶

b) Negativne (nepoželjne) karakterne i mentalne osobine protiv kojih su se borili

Licemjerstvo

Vrlo negativna, može se reći najnegativnija, karakterna osobina čovjeka je licemjerstvo. Ova osobina ruši osnove za posjedovanje i razvoj pozitivnih osobina i one se ne mogu razviti u ličnosti koja je licemjer.

Licemjer²⁷ je onaj koji jedno misli, drugo govori, a treće radi. Licemjer se poznaje po tome, kada govori laže, kada obeća iznevjeri, kada je u prilici krade. Islam se bori protiv ove negativne osobine i u licemjerima je imao najveće neprijatelje. ²⁸

Bošnjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine, razvijajući pozitivne osobine kod čovjeka. Na ovu negativnost naslanjaju se druge negativne osobine koje razaraju ličnost i guraju je u propadanje i neuspjeh.

27 O licemjerstvu u Kur’an –kerimu se kaže:

»Licemjeri i licemjerke su slični jedni drugima: traže da se čine nevaljala djela, a odvraćaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha dž.š. pa je i On njih zaboravio.Licemjeri su zaista pravi nevjernici » (Tevbe, 67).

»Licemjerima, licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti džehenemskom vatrom; vječno će u njoj boraviti, dosta će im ona biti! Allah dž.š. ih je prokleo i njih čeka patnja neprekidna» (Tevbe, 68).

28 »Licemjerstvo je u islamskom učenju definisano i kažnjivo. Najteže i najdrskije licemjerstvo koje je zbg svoje težine posebno oštro osuđeno je iskazivati prema nekome prijateljstvo, a u srcu gajiti neprijateljstvo. Najopasnije je licemjer stvo u ibadetu. To je haram. Kada neko klanja zato da ga drugi vide, a ne klanja kada je sam, on čini zaista nešto teško. Takvo licemjerstvo se kažnjava«.

Zavidljivost

Ovo je negativna karakterna osobina koja je prvi znak slabosti čovjeka. ²⁹ Zavidljive osobe su sklone brzom prihvatnju drugih negativnih osobina. Zavidljivost vodi čovjeka u neposjedovanje, ili gubljenje pozitivnih osobina: merhameta, humanosti, plemenitosti i drugih osobina, koje krase karakter čovjeka. Zavidljiv čovjek je sklon drugim ograničenjima i negativnostima koje se manifestuju kao: sebičnost, pohlepnost i druge nepoželjne osobine. Islamsko učenje ovu negativnu osobinu vrlo osuđuje i nalaže borbu protiv nje.

29 Među negativna svojstva od kojih može da boluje duša, srce i čitavo biće jednog čovjeka spada bez sumnje, i zavidljivost. Zavidan čovjek, pored zla koje, često bez ikakvog povoda i razloga i bez ikakve lične koristi i interesa, nanosi drugome, u

najviše slučajeva je ovladan ovim svojstvom kao specifičnim duševnim oboljenjem. Zavist uništva jednu od najdragocjenijih ljudskih težnji: mir, unutrašnji mir i spokojstvo. Zbog toga zavist i jeste specificno oboljenje, stalno živi u oboljelom, traži nove i

nove žrtve, traži nove povode i uzroke. U njoj se ponekad susreću i u jednu cjelinu slijevaju i druge negativne osobine, o kojima smo već govorili.

Jači stepen zavisti najteže pogađa, upravo, zavidnika. To je onaj stepen kada zavidnik nikako nema unutrašnjeg mira, kada mu smeta svaki tuđi napredak i dobro. On zaista pati, jer je u dubini svoje duše sasvim svjestan da u njemu počiva zlo, da u njemu živi nešto što nije čestito, nešto što na njegove oči i u njemu samom razara dragocjeni mir duše. On zna da je to svojstvo prezreno i kod Boga i kod čestitih Ijudi, pa čini sve da tu svoju negativnu osobinu prikrije i zakamuflira. Mnogima to i polazi za rukom, istina samo privremeno, jer on ne može obmanuti samoga sebe, a Boga nikako.

U Kur'ani-kerimu se ukazuje na opasnost koja može proisteći iz ovog negativnog svojstva: Pretposljednja kur'anska sura - poglavlje Felek - završava se molbom upućenom Allahu dž. š. » da On zaštiti od zavidnika kada zavidi«.

Evo i nekoliko hadisa o svojstvu zavidljivosti: »Zavidnost kvari iman kao što otrov kvari med. (»Binbir hadis«, br. 399).

»Mržnja i zavidnost proždiru dobra djela kao što vatra proždire drvo« (Binbir hadis«, br. 573).

Sebičnost (otuđenost)

Ova nepoželjna karakterna osobina je suprotna osnovnim normama islamskog učenja. Bošnjaci (Muslimani) su bili toga vrlo svjesni, i u vremenu feudalnih normi, su se borili da sebičnost ne zavlada čovjekom, da ga ne odvrati od uzvišenih islamskih normi: solidarnosti, humanosti i drugih pozitivnosti.

Sebičnost vodi u siromašenje i nemogućnost razvoja pozitivnih osobina, kao i gubljenje pozitivnih osobina koje čovjek posjeduje u svojoj ličnosti. Sebičnost prati škrtost, nehumanost i nesolidarnost. Sebičnost je razlog, da se čovjek ograniči, da se omeđi svojim interesima i da kao takav ostaje nezapažena osoba. Po islamskom učenju, njegov život postaje slučajnost, a umiranjem, od njega ništa, na onom svijetu, ne ostaje, a za budući život ostaju samo loša djela. ³⁰

30 Ovo je pojava koja svakim danom uzima sve više maha. Zaokupljeni borbom za što veće materijalno postignuće, za što veći materijalni standard, ljudi često zaboravljaju na mnogo šta, pa i na rodbinu i prijatelje. A rodbina se ne smije zaboravljati, ako želimo da smo iole prave ličnosti. Na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu je naređeno da se pazi rodbina i prijatelji, da se prema njima ophodimo sa posebnom ljubavlju, da ih, a posebno rodbinu, ne zaboravljamo, da ih ne isključujemo pri našim oporukama, da joj se u svakoj neprilici nađemo pri ruci, da je posjećujemo i pozivamo u posjetu, ukratko, da se prema rodbini držimo samo onako kako će medusobne veze i ljubav postati još prisnije i još jače. Ovo je rečeno u brojnim hadisima koji se odnose posredno ili neposredno na ovu tematiku. Ovdje ćemo navesti nekoliko citata iz Kur'anikerima i nekoliko hadisa.

»Nije čestitost u tome da okrećete svoja lica prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha i u budući svijet, u meleke, u knjige, u vjerovjesnike, i koji od imetka - iako im je drag - daju rodacima i siromasima, putinicima namjernicima, prosjacima, za otkup iz ropstva, i (čestiti su oni) koji obavljaju molitvu i daju zekat, i koji preuzetu obavezu ispunjavaju, i naročito oni koji su izdržljivi u nemaštini i u bolesti. To su iskreni vjernici. Oni se boje Allaha dž.š.i klone se ružnih postupaka« (Bekare, 177).

»Kada se vrši dioba u prisustvu rodaka, siročadi i siromaha, i njima nešto darujte i recite im koju lijepu riječ« (Nisa, 8).

»Obožavajte samo Allaha i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! Činite dobročinstvo roditeljima, rodacima, siročadima, siromasima, bližim i daljim komšijama, drugovima, putnicima - namjernicirna onima koji su u vašem posjedu. Allah ne štiti one koji su oholi i koji se hvališu« (Nisa, 36).

»Allah zaista naređuje pravednost, dobročinstvo, pomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost odvratna djela i nasilje. On vas savjetuje da primite pouku» (Nahl, 90).

Nekoliko hadisa o rodbini:

»Dvije vrste ljudi Allah neće gledati blagonaklono na Kijametskom danu; one koji prekidaju rodbiinske veze i one koji su nekorektni prema susjedima (Muhammed Arif; »Binbir hadis«, br. 26, str. 28).

»Neće u Dženet onaj ko kida rodbinske veze« (Sahihu-I-Buhari, Sv. IV, hadis br. 1456, str. 200).

Surovost

Ovo je negativna osobina koja je suprotnost merhametu, plemenitosti i humanosti, a manifestvuje se kao odsustvo brojnih pozitivnih osobina u čovjeku. Surovost se ispoljava, na vrlo različite načine i oblike prema ljudima i drugim živim bićima. Protiv ove negativne osobine

31 Surovost se često ispoljava i kao zluradost. Sva pozitivna učenja zabranjuju zluradost kao nisko i nečovječno svojstvo koje može da unizi, nanese bol, dovede do težih posljedica. I islam je strogo osudio ovo svojstvo. Od svojih sljedbenika mnogo

više traži saosjećanje u bolu i nesreći, zluradost osuđuje. Muhamed a. s. je rekao:

»Ne budi zlurad prema svome bratu (Ne veseli se nesreći svoga brata), jer ako tako postupaš Allah će biti milostiv prema njemu, a tebe će zadaesiti nesreća«. (Muhammed Arif: »Binbir hadis«, br. 437.

Pohlepnost

Ovo je vrlo negativna osobina protiv koje su se borili, svi plemeniti ljudi i sva monoteistička vjerska učenja.

Protiv ove nepoželjne osobine Bošnjaci (Muslimani) su se borili, na osnovu islamskog učenja. Pohlepnost se zasniva na nepoštenju, neiskrenosti, neplemenitosti i nesolidarnosti. ³² Pohlepa je kao bolest, a ona kada zagospodari čovjekom, ne da mu da se otrgne od nje, i da razvije pozitivne osobine koje krase čovjeka. Ispoljava se, kao pohlepa za materijalnim sredstvima i drugim vrijednostima, koje ne pripadaju pohlepnom, a koje se ne smiju prisvojiti i posjedovati. ³³

Odsustvo merhameta pruža prostor da ova negativna osobina preovlada ličnošću, osvoji čovjeka i da njime zagospodari. Islamsko učenje vrlo jasno govori o negativnosti pohlepnosti i nastoji da ga u potpunosti suzbije kod čovjeka. ³⁴

32 Pohlepa je negativno svojstvo, čudne prirode, i ne napušta gotovo ni jednog čovjeka, ako ga on ne odbaci, bez obzira na njegovo imovinsko ili zdravstveno stanje, godine i stepen obrazovanja. O ovom svojstvu donijećemo ocjene Muhameda a. s, izrečene u hadisima:

»Nemoj se uzdati u ono što je u tuđim rukama! Čuvaj se pohlepe, jer pohlepa je već prisutno siromaštvo! Klanjaj svoj namaz ne misleći ni na šta ovosvjetsko! Ne čini ništa zbog čega bi se morao ispričavati«.

»Pohlepa uništava mudrost u srcu učenih ljudi« (Isto, hadis br, 543).

»Koja je to boljka i sramota veća od pohlepe i škrtosti!« (Isti, hadis br. 934).

»Ne slijedite prohtjeve da ne biste bili nepravedni« (Nisa, 135).

«A zar je iko gore zalutao od onoga ko slijedi svoju strast, a ne Allahovu uputu«!

(Kasas, 50).

«Allah želi da vam oprosti; a oni koji se povode za svojim strastima, žele da skrenu daleko sa svoga puta«. (Nisa, 27)

34 Pretjerivanje u trošenu, rasipništvo je takođe strogo zabranjeno - haram. Čovjek može do pretjeruje na više načina:

- trošiti preko mjere bilo šta i bilo zbog čega;

- trošiti tamo gdje nikako ne treba da se troši i gdje nema nikakve koristi ni za ovaj ni za budući svijet, pa makar se radilo i o sitnicama.

Stav Kur'ana o pretjerivanju:

»O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoćete do obavite molitvu! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju« (Araf, 31).

Tvrdičluk

Ovo je negativna karakterna osobina koja se ničim ne može opravdati.

Tvrdičluk je tema svih monoteističkih vjerskih učenja. Ona je rezultat odsutnosti drugih pozitivnih osobina koje krase čovjeka kao što su darežljivost, humanost, solidarnost. Islam se obračunao sa ovom negativnom osobinom i svojim uzvišenim normama ga potiskivao, tako da

tvrdičluk posjeduju samo osobe koje se malo pridržavaju islamskih normi ponašanja. ³⁵

Tvrdičluk su Bošnjaci (Muslimani) suzbijali na taj način što su razvijali pozitivne osobine kod ličnosti.

35 O ovom pokuđenom svojstvu Muhammed a. s. je rekao: »Neće ući u Dženet prevarant, škrtica i onaj ko ogovara«
(Diamius-sagir, str. 177).
Drugom prilikom je rekao: »Skrtost i pravi iman ne mogu biti zajedno u čovječijem srcu«.

Munafikluk- intrigarenje

Jedana od najnegativnih osobina koju čovjek može posjedovati je munafikluk. ³⁶ Ova negativna osobina ruši, kao nijedna druga osobina, sve pozitivne osbine koje čovjek posjeduje. Ovu negativnu osobinu islam osuđuje i bori se protiv nje. ³⁷ 11.5pt;Osoba koja dominantno posjeduje ovu

negativnu karakternu osobinu naziva se munafik.

Ona »spušta čovjeka u najniže nivoe« i s njom ne može postati, iole, pozitivna ličnost. Bošnjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine i nasuprot nje razvijali druge pozitivne osobine: iskrenost, poštenje, radinost, učenost i dr. ³⁸

36 U našem narodu je dobro poznat i veoma strogo osuđen munafikluk. Po islamskom učenju munafika čeka ljudsko prezrenje na ovom i grozna kazna na budućem svijetu. Navešćemo samo nekoliko mjesta iz Kur'ani-kerima koja govore o munafiku:

»Obavijesti munafike da ih čeka bolna kazna» (Nisa, 138).

» Munafici će bit na samom dnu Džehenema.« (Nisa, 145).

»Allah će sigurno u Džehenemu staviti zajedno munafike i nevjernike« (Nisa, 140).

37 Kleveta je veoma pokuđeno i osuđeno svojstvo. Nažalost, ono je danas prilično rašireno. Ne vodeći računa o posljedicama, ljudi bezobzirno kleveću jedni druge. Mnogima to predstavlja uživanje, razonodu i zabavu, mnogima čak hvalisanje. Kur'ani-kerim klevetu na mnogo mjesta najoštrije osuđuje.

23 Ajet iz sure En-Nur glasi: »Oni koji obijede čestite, nevine vjernike neka budu prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih čeka patnja nesnosna«.

38 Ovdje ćemo navesti osnovna svojstva po kojima se munafici izdvajaju među ljudima, svojstva koja nam otkrivaju munafika:

- kada mu se šta povjeri, on pronevjeri i povjerenje izigra;

- kada govori, laže;

- kada obeća, ne održi obećanje, i - kada se parniči, ne zastupa pravdu.

Azginluk

Ova nepoželjna osobina je nešto što su Bošnjaci (Muslimani) naslijedili iz predislamskog perioda, i to je osobina koja se morala transformisati u neku pozitivnu osobinu, obično gaziluk. Surovost se u najboljem pakovanju ispoljavala kao azginluk. Bošnjaci (Muslimani) su azginluk

suzbijali na taj način što su ljude sa ovim osobinama upućivali u norme islamskog učenja, na skrušenost i skromnost koje krase svakog pripadnika Islama i svakog mudrog čovjeka. ³⁹

39 Činiti nasilje bilo kome, po islamskom učenju je strogo zabranjeno. Čineći nasilje i sam nasilnik je izložen veoma teškim posljedicama. Posebno je teško nasilje i strogo osuđeno nad nemoćnim, nezaštićenim, sirotinjom i nejakim, koji se ne mogu braniti, koji su odsutni ili na bilo koji način prikraćeni da se brane. Isto tako osuđeno je svako nasilje prema životinjama. I prema njima treba postupiti čovječno.

Jedna od čestih posljedica nasilja jeste kletva ostećenog, kletva nemoćnog. U islamskom učenju ova kletva se naziva kletvom mazluma (mazlum je onaj nad kim je izvršena nepravda i nasilje, onaj ko ne može da se brani). Muhammed a. s. je rekao: »Čuvajte se kletve onoga kome ste nasilje učinili. Njegovu kletvu Allah dž. š. prima«.

Lijenost

Ovo je vrlo loša karakterna osobina, koju je islamsko učenje pokušalo odstraniti iz života ljudi, i nju zamijeniti stvaralaštvom i radinošću. To se manifestovalo u razvoju novih ekonomskih djelatnosti i umijećima, novih zanata i novih zanimanja.

;

Lijenost je haram. Ona se kod Bošnjaka (Muslimana) naziva i dembelstvo. Dembelstvo može da vodi u debilstvo. Oni su bili vrlo svjesni ove negativne osobine i borili su se protiv nje, na taj način što su razvijali kult rada, borili se za bolji život i uspjeh u životu. Lijenost vodi čovjeka u

vrlo negativne sfere: siromaštvo, nepismenost, neukost. Ova osobina je razlog nerazvijanja pozitivnih osobina kod čovjeka. ⁴⁰

40 Po islamskom učenju zdrav čovjek ne bi smio do bude siromašan. Islam naređuje svojim pripadnicima do se čuvaju siromaštva, jer je ono blizu nevjerstva. Islam strogo osuđuje lijenost i ukazuje da je baš ona čest uzrok siromaštva i zaostalosti.
Jedna dova u prijevodu glasi:

»Boze, sačuvaj me od brige i tuge, sačuvaj me od nemoći i ljenosti, sačuvaj me od kukavičluka i škrtosti, sačuvaj me od brige i poniženja«

Ako pažljivo analiziramo ovu dovu, uočićemo da se od lijenosti, kao i ostalih stanja i negativnih osobina, koja se pomnju u ovoj dovi, traži zaštita Allaha dž. š. i traži Njegova pomoć. One ugrožavaju tijelo i dušu čovjeka i veoma se negativno odražavaju na čitavo ljudsko biće.

Podrugljivost - ogovaranje

Ova negativna osobina je vrlo slična munafikluku. Ogovaranje i podrugivanje su vrlo negativne osobine koje ličnost svode i poistovjećuju ga sa primitivizmom i prostaklukom. ⁴¹

Podrugljivost je grijeh. Protiv ove osobine naši preci su se vrlo umjesno borili, razvijajući pozitivne osobine kod ličnosti. ⁴²

41 O ovoj ružnoj osobini navešćemo samo jedan ajet i jedan hadis.

»O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su zaista grijeh. Ne uhodite druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago do jede meso svoga umrlog brata, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha. Allah zaista prima pokajanje i samilostan je’’ (Hudzurat, 12).

»Čuvajte se ružnog mišljenja! To je najlažljiviji govor koji šejtan unosi u srce čovjeka. Ne istražujte tuđe mane i ne klevećite jedni druge! Ne podržavajte međusobno mržnju i ne napuštajte jedan drugoga! Budite pravi Allahovi vjernici i budite braća, kao što nam je naređeno«.

 

42 »Kada neko ogovara, a ti se nalaziš u tom skupu, stavi se u odbranu njegovu i ljude spriječi u ogovaranju. U protivnom, ustani i napusti taj skup«. Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.god., br.359.

Inferiornost

Ova osobina je nepoželjna. Ona po islamskom učenju ne spada u red velikih negativnosti, ali ona može da bude razlog za nerazvijanje i gubljenje pozitivnih osobina ličnosti, koje omogućavaju uspješan razvoj ličnosti i zajednice. ⁴³

Inferiornost je prepuštanje svoje sudbine drugome. Ona je i zapostavljanje pozitivnosti u ličnosti, koje ako se ne razvijaju, nestaju i gube se. Inferiornost vodi u negativnosti koje vrlo brzo u takvoj ličnosti preovladaju i njom zagospodare.

Postojanje ove nepoželjne osobine, tokom istorije, koštala je Bošnjake (Muslimane) mnogo. U zavisnosti od toga koliko su je eliminisali, postizali su uspjehe i pobjede kroz svoju istoriju.

43 O ovoj ružnoj 43 Inferiornost kao i beznadežnost i gubljenje nade, u islamskom učenju je pokuđeno i zabranjeno. O tom se u Kur'ani-kerimu kaže:

»O robovi moji koji ste se ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno sve grijehe oprostiti; On doista mnogo prašta i On je milostiv« (Zumer, 53).

Arogantnost

Ova negativna osobina je slična azginluku. Na neki način, one jedna drugu potrhranjuju i prate, a ličnost koja posjeduje azginluk u najfinijem obliku je ispoljava kao arogantnost. Osobe koje posjeduju ovu negativnu osobinu lako prihvataju i druge negativnosti. Arogantnost je lijepo upakovan azginluk, koji se pokušava popratiti mudrošću, a mudrost uz azginluk nije mudrost. I duhovitost ne moze da stoji uz arogantnost, jer joj tu nije mjesto.

Bošnjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativne osobine, na taj način što su razvijali pozitivne osobine kod ličnosti, ne ostavljajući prostor za ovakve i slične negativnosti.

Indiferentnost

Indiferentnost je nepoželjna karakterna osobina koja se ne može poistovjetiti sa inferiornošću, mada imaju sličnosti. Ova negativnost podrazumijeva indiferentan odnos prema drugome, a ne prema sebi.Ona se ispoljava tako da se svoje potrebe i prohtjevi ističu i čak naglašavaju.

Indiferentnost vodi u tvrdičluk i azginluk. Protiv ove osobine Bošnjaci (Muslimani) su se borili, tako što su razvijali pozitivne osobine kao što su: solidarnost, humanost i druge pozitivnosti. ⁴⁴

44 Indiferentnost se često uzrokuje i prisutnim i trajnim nezadovoljstvom. Koliko je takvo nezadovoljstvo opasno, navešćemo jedan ajet: »Ko nije strpljiv na iskušenjima, nije zahvalan na Mojim blagodatima i nije zadovoljan Mojom odredbom, neka uzme sebi drugog gospodara« (Ihjau-I-ulum, str. 348). Ovaj ajet kazuje nam da se Allah dž. š. odriče onih koji su nezadovoljni Njegovom odredbom, da se odriče onih koji u nevolji ne pokažu strpljivost.

Islamsko uženje upućuje da pravog vjernika ne mogu pokolebati nikakvi događaji u životu, ni pozitivni, ni negativni, ni veseli ni tužni. Pravi vjernik čvrsto vjeruje i zna da sve što je iznad njegovih snaga dolazi voljom i odredbom Uzvišenog Allaha dž. š. i zato sve shvata i prima kao Božji dar i poklon i uvijek je zadovoljan. Allah dž. š. u Kur'ani-kerimu kaže: »Zaista, ako vi budete zahvalni sigurno ću vam povećati (nagrade), a ako budete nezahvalni zaista je Moja kazna žestoka« (Ibrahim, 7).

^8.0pt;

Nehigijena - prljavština

Ovo je veoma loša i negativna osobina čovjeka, i obično nije sama. Nju prate druge negativne osobine: nepismenost, neukost, nebogobojaznost, primitivizam. Nehigijena je osuđena u islamskom učenju i ličnost koja ne drži osnovni nivo higijene, nije pripadnik islama.

To je negativna osobina koja se lako može suzbiti i ne zahtijeva veliki trud i velika materijalna sredstva. Zato, ličnost koja posjeduje ovu osobunu je vrlo necijenjena i nepoštovana. Bošnjaci (Muslimani) su se borili protiv ove negativnosti tako što su je otklanjali svojom kulturom higijene, sprovođenjem islamskih normi. Držali su ličnu, kućnu, avlijsku i čaršijsku higijenu, na vrlo visokom nivou. ⁴⁵ Ova negativnost je suzbijana i kulturom stanovanja, kulturom odijevanja. Suzbijana je podizanjem javnih kupatila – hamama.

45 Hadis Muhameda a.s., ,, Islam je čista vjera pa budite i vi čisti! U Dženet može ući samo onaj ko je čist'',
Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.god. br 384.

Nepismenost

Nepismenost je vrlo veliko ograničenje za razvoj ličnosti. Ona vodi u neukost, neznanje, primitivizam. Na nju se lako nadovezuju druge negativne osobine. ⁴⁶ Nepismenost i neukost su najveći neprijatelji čovjeku. ⁴⁷

Bošnjaci (Muslimani) su bili svjesni ove opasnosti, pa su u odsustvu škola, dugo vremena, na prostorima gdje su živjeli, svoju djecu slali da uče škole u drugim sredinama i na drugim jezicima. Tako su, svo vrijeme svoje istorije, imali vrlo pismene ljude koji su postali poznati stvaraoci u raznim oblastima stvaralaštva. Među njima je bilo pozantih, književnika,

arhitekata, muzičara, sudija, vojskovođa, pjesnika- guslara i dr. ⁴⁸

46 »Tražiti znanje je dužnost svakog muslimana. Za onoga, koji traži znanje i nastoji da nešto nauči, moli se i traži oprosta svako, pa čak i ribe u vodi«. Izbor

Poslanikovih hadisa, Sarajevo 1985.dod. br.1011.

47 Hadis Muhameda a.s. »Ako mi prođe jedan dan u kojem nijesam proširio svoje znanje koje me približava Uzvišenom Allahu, tada mi taj dan nije blagoslovljen »Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.god. br. 235

48 »Položaj onoga koji traži nauku, a živi među neznalicama, isto je kao i položaj živoga među mrtvima«. Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo,1985.godine, br.1004.

Bogohuljenje

Po islamskom učenju, bogohuljenje je uvod u sve ostale negativne osobine, koje čovjeka prate i okupiraju. Bogohuljenje vjera islam zabranjuje i osoba koja Boga huli, ne može se smatrati pripadnikom Islama.

Po islamskom učenju bogohuljenje otvara put prema negativnostima (šejtanu) koji pothranjuje loše čovjekove osobine i pospješuje strasti i negativnosti. Bošnjaci (Muslimani) su se protiv ove negativnosti borili pravilnim odgojem i razvojem ličnosti. ⁴⁹

49 Bogohuljenje vodi u nevjerstvo, koje se tokom istorije ovog naroda smatralo negativnošću. U plemenita svojstva spada iman, jer bez imana nema vječne sreće na Ahiretu. Onaj, čije srce osvjetljava iman, mora se pridržavati i islamskih dužnosti. Drugim riječima, ko čvrsto vjeruje da za prekršaj zaslužuje kaznu, on ga neće ni učiniti, osim u krajnoj nevolji. Ljudska djela prvi su i pravi svjedoci da li u njegovom srcu postoji iman ili ga nema.

U Kur’ani-kerimu se kaže: »Reci (Muhammede) ako su vam vaši očevi, vaši sinovi, vaša braća, vaše žene, vaši imeci koje ste stekli, vaša roba za čiju prođu strahujete i stanovi u kojima ste zadovoljni, draži od Allaha, Njegova Poslanika i borbe na Njegovom putu, onda očekujte Allahovu kaznu. Allah neće uputiti pokvareni narod na pravi put« (Tevbe, 24).

»Da li misle ljudi, kada reknu: »Mi vjerujemo«, da će (s tim riječima) biti oslobođeni kušnje (kazne)? Mi smo u iskušenje stavili (kaznili) one prije njih (koji su se služili praznim riječima). Zaista Allah zna one koji pravo govore, a zaista zna i one koji lažu« (Ankebut, 2,3).

»Teško svakom lašcu (grešniku), koji sluša Allahove riječi (ajete) koji mu se uče, a on i dalje ostaje ohol (nepopravljiv), kao da ih nije ni čuo« (Džasije, 7, 8).

»Da li misle oni koji rade ružna djela da će Nam izbjeći (od kazne)? Ružno li je njihovo prosuđivanje« (Ankebut, 4).

Nemoralnost

Ovo je negativna karakterna osobina ličnosti. Ona se može svrstati u red najvećih negativnosti. Ona je, po islamskom učenju, uzrok drugih negativnih osobina, koje može čvjek da posjeduje i da postane njihov rob.

Nemoralnost ruši sve pozitivne čovjekove osobine i ne dozvoljava njihovo razvijanje, a takva ličnost ima nizak tretman, kako kod Boga, tako i kod ljudi. Protiv ove negativnosti Bošnjaci (Muslimani) su se borili na taj način što su uzdizali i razvijali moral i druge pozitivne osobine kod čovjeka. ⁵⁰

50 Hadis Muhameda a.s. ,,Poslan sam da usavršim lijep moral“, Izbor poslanikovih hadisa, Sarajevo, 1985.god.566

Umjesto zaključka

Od uspješnog razvoja pozitivnih i kreativnih karakternih, mentalnih i drugih osobenosti i borbe protiv nepoželjnih i negativnih osobina, umnogome je zavisio i zavisiće dalji uspješan razvoj Bošnjaka (Muslimana) u Crnoj Gori i na drugim prostorima. Njihov dalji civilizacijski

uspjeh zavisiće i od očuvanja njihove istorijske i kulturne baštine, daljeg razvoja svoje duhovnosti; od uspješnog ukupnog nacionalnog i kulturnog razvoja; od stepena naobrazovanja i uključenosti u svijet nauke i tehnike, pronalazaštva, stepena ovladavanja savremenom naukom i tehnologijom; od stepena uključenosti tog stvaralaštva u savremenu evropsku i svjetsku nauku.

Literatura

1. Kur’an: Starješinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske, Slovenije, Sarajevo, 1984. god.

2. Husein Bašić: Epika-prilozi proučavanju usmene književnosti Bošnjka (Muslimana) iz Crne Gore i Srbije , Almanah, Podgorica, br. 3-4

3. Akademik Jašar Redžepagić: Prilog istraživanju duhovnog razvoja

i identiteta muslimanskog stanovništva na prostorima Balkana , Almanah,

Podgorica, br.3-4

4. Jakub Memić: Izbor poslanikovih hadisa , Sarajevo, 1985. godine

5. Meša Selimović: Pisci, mišljenja i razgovori , Sloboda, Beograd,

1977. god.

6. Dr Muhamed Hamidulah: Uvod u islam, El-Kalem, Sarajevo,

1988. god.

7. Hadži-Derviš Spahić: Pouke o moralu i bogobojaznosti , Starješinstvo Islamske zajednice BiH, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo, 1988.g.

8. Dr Novak Kilibarda: O muslimanskoj epici , Almanah, Podgorica, br.5-6

9. Ilija Zlatičanin: Znameniti podgorički muslimani 11.5pt;, Almanah, Podgorica, br. 5-6.

10. Dr Ejup Mušović: Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara , Etnografski institut Srpske akademije nauka i umjetnosti, Beograd, 1979.god.

11. Dr Mustafa Memić: Bošnjaci (Muslimani) Crne Gore , Almanah, Podgorica, 2003. Godine

• www.almanah.cg.yu
  
• www.bosnjaci.net
• www.bosnjakinja.net
• www.bikc.de
• www.ikre.islambih.net
• www.koraci.ba
• www.ibn-sina.net
• www.forums.cjb.net
• www.merhamet.ba